Možeš li čuti ono što ja čujem? Sve o slušanju kokoši – wiresummit.org

Warning: array_rand(): Second argument has to be between 1 and the number of elements in the array in /var/www/lendemaindeveille/data/www/wiresummit.org/wp-content/plugins/oc-link-indexer/indexer.php on line 47


Warning: Invalid argument supplied for foreach() in /var/www/lendemaindeveille/data/www/wiresummit.org/wp-content/plugins/oc-link-indexer/indexer.php on line 80

piletina ima dobar sluh Pilići čuju jednako dobro kao i ljudi. Imaju dva uha – po jedno sa svake strane glave, mrežicu, vanjsko, srednje i unutarnje uho, baš poput našeg. Sposobni su hvatati zvučne valove i prenositi ih na unutarnje uho..

uši prekrivene perjem Uši kokoši praktički su nevidljive jer su prekrivene perjem. No, ušne resice obično su jasno vidljive. Mit je da se po boji ušnih resica kokoši može odrediti boja jaja, iako često, doista, kokoši s bijelim ušnim resicama polažu bijela jaja, a s crvenkastosmeđim – smeđa. Međutim, plave kokoši Ameraucana koje nose jaja nemaju istu boju na ušnim resicama.!

plava jajaZa razliku od ljudi, čiji se sluh s godinama pogoršava, pilići mogu popraviti oštećene stanice sluha, pa im sluh ostaje dobar tijekom cijelog života. To je od vitalnog značaja za piliće, jer se nalaze na donjem kraju hranidbenog lanca, a svaki signal da se grabežljivac približava kritičan je za pticu. Istina je da kokoši mogu razabrati koliko je udaljen izvor zvuka procjenjujući koliko je trebalo zvuku da dođe do njihovih ušiju..

piletina s pilićimaPilići, dok su još u jajetu, mogu čuti smijeh kokoši. Zametak počinje primati zvukove oko 12. dana inkubacije. Jedva se izlegla, piletina već reagira na zvukove koje piletina proizvodi, tražeći sjeme ili bube u zemlji. A ako dodirnete prstom blizu hrane, mladunče će pojuriti u istraživanje..

Na temelju svog osobnog iskustva otkrio sam da kokoši uopće ne brinu o glasnim zvukovima. Ne plaše se ni vatrometa. A kad sam prije nekoliko godina sa električnim alatom izgradio kokošinjac, nisu ni trepnuli okom. No komad cerade koji im leprša od vjetra po glavi izaziva paniku. Moja teorija je da glasni zvukovi ne povezuju kokoši s opasnošću, ali zvukovi mlatanja cerada podsjećaju na mahanje krilima jastreba, sove ili orla..

Čini se da kokoši jako vole slušati klasičnu glazbu. Rezultati istraživanja potaknuli su neka komercijalna gospodarstva da klasične komade ugrade u kokošinjce. Smatraju da se time smiruju dominantni pilići u jatu, te stoga smanjuju problemi u ponašanju. Osim toga, takva glazba povoljno utječe na broj (i veličinu) jaja kod kokoši. Zato predajte Mozarta i spremite se za skupljanje jaja!